INFORMACIJE O PROJEKTU HRSTON

USTANOVA KOJA FINANCIRA PROJEKT: Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske

USTANOVA NA KOJOJ SE PROJEKT PROVODI: Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

VODITELJ PROJEKTA: dr. sc. Marin Vodanović

RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: 2009. - 2010.



 


Uvod

Ulasknzz logo.jpgom Republike Hrvatske u skupinu zemalja članica Europske unije, hrvatski jezik postaje jedan od njezinih službenih jezika. Brojni su uvjeti koje je potrebno ispuniti da bi neki jezik dosegao međunarodno priznat status, a jedan je od temeljnih uvjeta sustavno izgrađeno nazivlje pojedinih struka. Nebriga za stvaranje hrvatskoga nazivlja i nekritično prihvaćanje tuđica i ostalih posuđenica sustavno ugrožuje opstojnost hrvatskoga jezika, a time i njegov međunarodni status.

Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske je krajem 2007. godine odlučila poduprijeti inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa za izgradnju i njegovanje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Stoga je raspisala prvi krug natječaja za izbor nacionalnoga koordinatora izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja. Na natječaju je izabran Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U 2. krugu natječaja „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ (2009.) Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske odlučila je poduprijeti projekte izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja za područja koja se u današnje vrijeme najbrže razvijaju, primjerice za područje europske pravne stečevine, računalnih znanosti, gospodarstva, financija, promidžbe, ali i za sva ostala znanstvena područja. U izgradnji strukovnoga nazivlja osobita je pozornost posvećena interdisciplinarnomu pristupu, tj. uskoj suradnji između jezikoslovaca i stručnjaka pojedinih struka te ujedno uspostavi suradnje među stručnjacima raznih struka kako bi se nazivlje za iste pojmove u različitim strukama ujednačilo. Temeljni su ciljevi 2. kruga natječaja:
•    izradba baze podataka hrvatskoga strukovnog nazivlja pojedinih struka uz prijevodne istovrijednice na drugim europskim jezicima (u prvome redu na engleskome, njemačkome, francuskome)
•    priprema sustavne i kontinuirane suradnje stručnjaka pojedinih struka i jezikoslovaca
•    organizacija terminoloških radionica.

IDI NA VRH STRANICE


 

„Hrvatsko strukovno nazivlje – projekt koordinacije – STRUNA“

ihjj logo.jpgProgram „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna)“ započet je 2008., kada je  Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje izabran za koordinatora svojim projektom „Hrvatsko strukovno nazivlje – projekt koordinacije“ voditeljice dr. sc. Milica Mihaljević. Od 2009. dužnost voditeljice Strune obnaša dr. sc. Maja Bratanić. Program uključuje projekte koje financira Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske.

Cilj je Strune uspostaviti sustav koordinacije terminoloških djelatnosti u svim strukama u Hrvatskoj i tako pridonijeti poboljšanju kakvoće i učinkovitosti visokoga obrazovanja i znanstvenoistraživačkoga rada izgradnjom ujednačena i verificirana nazivlja kojim će se moći služiti stručnjaci svih struka, ali i zainteresirana javnost. Također se planira uspostaviti istraživačka terminološka mreža i znanstvena suradnja među ustanovama koje se bave različitim aspektima terminološkoga rada.

Da bi se ciljevi Strune ostvarili, osmišljena su načela za uspostavu i odabir odgovarajućih naziva, te se organiziraju radionice u kojima se stručnjaci obrazuju i osposobljavaju za terminološki rad. Izrađena je baza podataka u koju se po ujednačenim načelima unose definirani nazivi svih struka i njihove istoznačnice na hrvatskome jeziku i istovrijednice na nekoliko europskih jezika. Nazive i definicije u terminološku bazu podatka unose stručnjaci pojedinih struka, kojima Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje osigurava kroatističku i leksikografsku provjeru i potvrdu predloženih naziva. Temeljna su načela u osmišljavanju terminološkoga rada na kojima je Struna zasnovana:
•    nazivlje pripada hrvatskomu standardnom jeziku
•    u izgradnji nazivlja trebaju sudjelovati stručnjaci pojedinih struka i jezikoslovci
•    jezikoslovci trebaju sudjelovati u izgradnji nazivlja svih struka, a stručnjaci pojedinih struka u izgradnji nazivlja svoje struke
•    nazivlja različitih struka trebala bi biti međusobno usklađena
•    sinonimija u nazivlju nije poželjna i trebalo bi uspostaviti odnose među sinonimima (preporučeni naziv, dopušteni naziv, nepreporučeni naziv)
•    da bi se mogao izraditi terminološki sustav, potrebno je sve navedene nazive definirati.
Projekt „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna)“ omogućuje prirodan protok znanja, znanstvenih dostignuća i informacija na hrvatskome jeziku u sve društvene slojeve, što je nužna pretpostavka opstojnosti hrvatskoga standardnog jezika, koji će kao službeni jezik Republike Hrvatske pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji postati jednim od njezinih službenih jezika.

IDI NA VRH STRANICE


 

Projekt „Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON“

hrston logo.jpgProjekt „Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON“ je projekt koji financira Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske. Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je nositelj projekta, a voditelj projekta je dr. sc. Marin Vodanović. Projekt se odvija unutar jedne godine, u razdoblju od 1. prosinca 2009. do 30. studenoga 2010. Sve obavijesti o projektu dostupne su na mrežnim stranicama projekta: http://hrston.sfzg.hr i Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (http://www.nzz.hr).

Stomatologija je klinička i znanstvena disciplina koja svoj razvoj i napredak ostvaruje bliskom suradnjom, kako s drugim biomedicinskim znanostima, tako i sa znanostima s tehničkoga i društvenohumanističkoga područja. Izražena svijest o važnosti interdisciplinarnoga pristupa u razvoju stomatološke djelatnosti čini stomatologiju jednom od najotvorenijih struka s područja biomedicine u pogledu prihvaćanja i primjene najnovijih dostignuća suvremene znanosti. Od takva pristupa dobrobit ostvaruju ne samo pacijenti, koji dobivaju bolju i kvalitetniju stomatološku uslugu, nego i stomatolozi, kojima se na taj način pružaju ergonomičniji uvjeti za rad i podiže radna učinkovitost.

Praćenje i primjena najnovijih trendova u suvremenoj stomatologiji nužno zahtijeva trajnu izobrazbu na međunarodnoj razini, za što je preduvjet poznavanje stranih jezika. Gledano iz hrvatske perspektive, engleski i njemački jezik su se profilirali kao jezici stomatologije kao stručne i znanstvene discipline. Tiskana i elektronička građa hrvatskih biomedicinskih knjižnica pokazuje da je velika većina stranih stomatoloških časopisa znanstvenoga i/ili stručnoga karaktera pisana na engleskome te nešto manje na njemačkome jeziku. To je bitno znati zbog toga što u izobrazbi stomatologa u Hrvatskoj (diplomskoj, poslijediplomskoj i cjeloživotnoj) pretežno sudjeluju nastavnici-stomatolozi koji se istovremeno moraju baviti znanošću, kliničkim radom i nastavom. Ne postoje stomatolozi koji u sklopu znanstvenonastavnih ustanova druge uče stomatološkim disciplinama, a da se bave samo znanošću bez kliničkoga rada, kao što je to moguće u drugim biomedicinskim disciplinama. Iako je to s jedne strane prednost jer pruža neposrednu mogućnost rada i izobrazbe zasnovane na dokazima, sa stajališta strukovnoga jezika je velik nedostatak, jer u svakodnevnome radu, kako sa studentima stomatologije, tako i sa stomatolozima na poslijediplomskoj i/ili cjeloživotnoj edukaciji dolazi do masovne i nekritične primjene stručnih stomatoloških izraza iz stranih jezika te jezičnih konstrukcija koje nisu u duhu hrvatskoga jezika. Time se čini nesaglediva šteta s obzirom na razvoj i promidžbu uporabe hrvatskoga strukovnog nazivlja, jer oni koji su zaduženi za izobrazbu drugih nisu o tome dovoljno i pravilno educirani, a često im za aktivnosti na tome planu manjka i motivacije.

S obzirom na to da hrvatsko strukovno nazivlje ostaje „mrtvo slovo na papiru“ ako se nitko njime ne služi, već se i dalje upotrebljavaju tuđice i neodgovarajuće konstrukcije protivne duhu hrvatskoga jezika, nužno je raditi na izgradnji strukovnoga nazivlja i na njegovoj popularizaciji među korisnicima. Projekt „Hrvatsko stomatološko nazivlje – HRSTON“ zamišljen je kao niz koordiniranih aktivnosti koje će se istovremeno odvijati u dva smjera, ali sa zajedničkim ciljem: izgradnjom i popularizacijom hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

IDI NA VRH STRANICE


 

HRSTON – zašto je bitan?

Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja, pa tako i stomatološkoga, izgrađuje i obogaćuje hrvatski jezik, čuva ga od propadanja i odumiranja te ga čini ravnopravnim članom u obitelji koju čine ostali svjetski jezici. Uspjeh je ovoga projekta u tim nastojanjima zajamčen njegovom koncepcijom koja uključuje ne samo izgradnju, nego i istovremenu popularizaciju hrvatskoga stomatološkog nazivlja među svim generacijama njegovih korisnika. Projektom HRSTON stomatološka struka u Hrvatskoj će se svrstati među rijetke struke biomedicinskoga područja koje imaju uređen strukovni jezik prema međunarodnim standardima (kao primjer može poslužiti slovenski projekt Evroterm). S obzirom na to da se hrvatsko stomatološko nazivlje sastoji od nekoliko tisuća riječi i pojmova, ovaj projekt može poslužiti kao ogledni primjer za izradu strukovnoga nazivlja za ostala biomedicinska područja.

Osim toga, HRSTON:
•    povećava konkurentnost hrvatskih znanstvenika s područja biomedicine u europskim znanstvenim krugovima. Naime, Sedmi okvirni program Europske Unije za istraživanje i razvoj 2007 – 2013. (FP7) za područje biomedicine i zdravstva dodjeljuje više od 30 milijardi EUR-a, a kako je ovim projektom predviđeno prikupljanje prijevodnih istovrijednica stomatoloških pojmova na engleskome i njemačkome jeziku, olakšat će se komunikacija hrvatskih znanstvenika na međunarodnoj razini 
•    predviđa prevođenje pojmovlja potrebnoga u prevođenju akata Europske unije koji se odnose na biomedicinu odnosno stomatologiju na hrvatski jezik u suradnji s koordinatorom
•    potiče prirodan protok znanja, znanstvenih i kliničkih dostignuća i informacija na hrvatskome jeziku u biomedicinskome području, što postaje posebno bitno u trenutku ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, kada hrvatski jezik postaje jedan od njezinih službenih jezika
•    promovira Hrvatsku kao „društvo znanja“, jer je utemeljen na načelima i usmjeren prema ciljevima koje preporuča „Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. - 2010.”
•    olakšava uvođenje i provođenje studija stomatologije na stranome jeziku, čime se Sveučilišta u Zagrebu, Rijeci i Splitu na kojima se inače izvodi studij stomatologije na hrvatskom jeziku, čine kompetitivnijim i poželjnijim među stranim studentima, što je u skladu sa strategijom razvitka ovih sveučilišta
•    pojednostavljuje objavljivanje znanstvenih rezultata hrvatskih znanstvenika u stranim časopisima, čime se direktno podiže razina produktivnosti hrvatske znanstvene zajednice
•    poboljšava kakvoću i učinkovitost visokoga obrazovanja i znanstvenoistraživačkoga rada
•    pruža mogućnost pravilne jezične edukacije i uporabe hrvatskoga jezika u okvirima stomatološkoga nazivlja svim generacijama korisnika
•    omogućuje lakše ažuriranje šifrarnika stomatoloških bolesti i stanja, što je važno za poboljšanje stomatološke zdravstvene zaštite.

IDI NA VRH STRANICE


HRSTON – faze provedbe

Projekt HRSTON podijeljen je na dva međusobno usko povezana i isprepletena dijela, koja će se odvijati istodobno: dio 1 – izgradnja hrvatskoga stomatološkog nazivlja i dio 2 – popularizacija hrvatskoga stomatološkog nazivlja.

DIO 1 – IZGRADNJA HRVATSKOGA STOMATOLOŠKOG NAZIVLJA
Dio projekta HRSTON koji se odnosi na izgradnju hrvatskoga stomatološkog nazivlja odvijat će se u nekoliko faza:
Faza 1
•    usklađivanje načina provedbe projekta s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja
•    uspostava i organizacija sustavne i kontinuirane suradnje stručnjaka s područja stomatologije, biomedicine i jezikoslovlja radi izgradnje i popularizacije hrvatskoga stomatološkog nazivlja
 
Faza 2
•    izradba mrežne stranice projekta, koja će pružati sve potrebne informacije, kako o projektu i mogućnosti uključivanja u njega, tako i praktične informacije o hrvatskome stomatološkom strukovnom nazivlju
•    izradba brošure o projektu, koja će pružati osnovne informacije o projektu i njegovoj provedbi
•    izradba popisa referentne literature za sva stomatološka područja, koja će biti osnovni izvor građe za stomatološku terminološku bazu
 
Faza 3
•    organizacija terminološke radionice na temu stomatološkoga strukovnog nazivlja, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja
•    izgradnja stomatološke terminološke baze podataka, koja će sadržavati aktualno stomatološko nazivlje koje se upotrebljava u hrvatskome jeziku, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja
•    pridruživanje odgovarajućih definicija pojmovima unutar baze aktualnoga stomatološkog nazivlja
 
Faza 4
•    utvrđivanje problematična i nekritično preuzeta nazivlja stranoga podrijetla unutar baze aktualnoga stomatološkog nazivlja
•    predlaganje odgovarajućih hrvatskih istovrijednica za problematično i nekritično preuzeto nazivlje stranoga podrijetla, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja
 
Faza 5
•    prikupljanje i objavljivanje prijevodnih istovrijednica na engleskome i njemačkome jeziku unutar baze aktualnoga stomatološkog nazivlja, u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja
 
Faza 6
•    izradba stomatološkoga terminološkog priručnika u suradnji s nacionalnim koordinatorom za izgradnju hrvatskoga strukovnog nazivlja.

DIO 2 – POPULARIZACIJA HRVATSKOGA STOMATOLOŠKOG NAZIVLJA
Popularizacija hrvatskoga stomatološkog nazivlja, ali i čitava hrvatskoga strukovnog nazivlja, odvijat će se istodobno s provođenjem pojedinih faza projekta HRSTON. To će se ostvariti na sljedeći način:
•    izradbom mrežne stranice projekta
•    uključivanjem što većega broja pojedinaca u projekt preko njegove mrežne stranice, i to na načelu dobrovoljnosti i volonterstva
•    organiziranjem predavanja ili radionica o hrvatskome stomatološkom nazivlju
•    objavljivanjem odgovarajućih tekstova o hrvatskome stomatološkom nazivlju u hrvatskim časopisima namijenjenima stomatolozima i studentima stomatologije
•    izradbom stomatološkoga terminološkog priručnika
•   suradnjom sa suradnicima i voditeljima sličnih projekata iz drugih znanstvenih područja.

IDI NA VRH STRANICE


 

HRSTON – terminološka metodologija

U izgradnji hrvatskoga stomatološkog nazivlja u sklopu projekta HRSTON poštivat će se temeljna načela terminološkoga rada koja preporuča Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u projektu „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja“ (više na: http://www.ihjj.hr).

Za svako će se stomatološko područje (dječja i preventivna stomatologija, endodoncija, forenzična stomatologija, karijesologija, opća stomatologija, oralna i dentalna anatomija, histologija, embriologija i antropologija, oralna kirugija, oralna medicina, ortodoncija, parodontologija, restorativna stomatologija i stomatološka protetika) definirati referentna literatura koja će sačinjavati korpus za izgradnju baze stomatoloških pojmova. Referentnom će se literaturom smatrati udžbenici, knjige, atlasi i ostala građa koja se upotrebljava u diplomskoj, poslijediplomskoj i specijalističkoj izobrazbi doktora stomatologije na Stomatološkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a preporučuju je stručnjaci pojedinih stomatoloških disciplina.

Na temelju referentne literature odredit će se specifični pojmovi za svaku pojedinu stomatološku disciplinu te utvrditi problematično i nekritično preuzeto nazivlje. Ovakvim je pristupom, koji uključuje sve dijelove stomatologije, omogućena sustavnost u izgradnji baze strukovnoga nazivlja te je spriječena mogućnost da neka područja budu manje, a druga više zastupljena. Osim toga, uporabom referentne literature znatno je umanjena mogućnost pojave pogrješaka u definiranju pojedinih pojmova unutar baze aktualnoga stomatološkog nazivlja. U suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje provest će se kroatistička i leksikografska provjera i potvrda predloženih stomatoloških naziva.

IDI NA VRH STRANICE


 

HRSTON – očekivani rezultati

Projekt HRSTON i njegovi rezultati namijenjeni su dvjema ciljnim skupinama:
•    znanstvenonastavnome kadru koji sudjeluje u izobrazbi doktora stomatologije, studentima stomatologije, stomatolozima na poslijediplomskoj i/ili cjeloživotnoj izobrazbi i ostalome stomatološkom osoblju te
•    doktorima medicine, prevoditeljima stomatoloških i biomedicinskih udžbenika, knjiga i ostalih tekstova, novinarima koji se bave temama zdravlja i oralnoga zdravlja, svim ostalim pojedincima koji su profesionalno ili osobno zainteresirani za hrvatsko stomatološko nazivlje.
S obzirom na to da do sada u stomatološkoj struci nisu postojali slični projekti koji bi izgrađivali i promicali hrvatsko stomatološko nazivlje, rezultati ovoga projekta bit će od iznimne važnosti, kako u provođenju nastave i edukaciji stomatologa, tako i u svakodnevnome kliničkom radu.

Baza stomatoloških pojmova, čija je izgradnja planirana ovim projektom, bit će središnje i referentno mjesto za hrvatsko stomatološko nazivlje, što će biti od velike pomoći stomatolozima, znanstvenicima, studentima, prevoditeljima i ostalima, jer ne samo da će pružati popis svih aktualnih pojmova, nego i njihove definicije i prijevode.

Osim za stomatologiju, rezultati ovoga projekta od velike su važnosti za hrvatski strukovni jezik i za hrvatski jezik u cijelosti, jer će u korpus hrvatskoga jezika (za koji se procjenjuje da sadrži oko 400 000 riječi) ući brojne nove riječi i pojmovi za koje se do sada u široj javnosti vjerojatno nije ni znalo. Time će se hrvatski jezik nepovratno obogatiti i ojačati svoj položaj u odnosu na druge jezike te tako zaštititi od propadanja i odumiranja.

IDI NA VRH STRANICE


 

HRSTON – tko i kako može surađivati na projektu?

Kako bi se realizirali planirani ciljevi, projekt HRSTON zamišljen je na način da njeguje interinstitucionalan i multidisciplinaran pristup u terminološkome radu. Osim primarne suradnje Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu, kao nositelja projekta, s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji će provesti kroatističku i leksikografsku provjeru i potvrdu predloženih stomatoloških naziva, te izradbe terminološke baze podataka, predviđeni su i sekundarni oblici suradnje sa svim zainteresiranim fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj, Europi i svijetu, s posebnim naglaskom na sve ustanove u Hrvatskoj koje provode izobrazbu stomatološkoga osoblja. Svrha je sekundarnih oblika suradnje prvenstveno otkriti i obraditi što veći broj problematičnih strukovnih pojmova, popularizirati uporabu hrvatskoga stomatološkog nazivlja te diseminirati postignute rezultate. Kako je jedan od ciljeva projekta popularizacija hrvatskoga stomatološkog nazivlja, veoma je važno da projekt ima što širu bazu pojedinaca koji ga podupiru, kako aktivno (izgradnjom i uporabom hrvatskoga stomatološkog nazivlja), tako i pasivno (samo primjenom hrvatskoga stomatološkog nazivlja).

Primarnu skupinu suradnika na projektu HRSTON čine profesori, docenti, asistenti i suradnici Stomatološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te suradnici iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U projektu HRSTON mogu aktivno sudjelovati i sve ostale zainteresirane osobe, što će između ostaloga tehnički biti omogućeno preko mrežne stranice projekta, gdje će se moći predlagati riječi i pojmovi za bazu aktualnoga stomatološkog nazivlja.

IDI NA VRH STRANICE


 

Terminološka načela

Terminološka su načela skup pravila koja je u sklopu projekta „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna)“ predstavio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi sustavne izgradnje hrvatskoga strukovnoga jezika te ujednačavanja kriterija za uspostavu i odabir odgovarajućih naziva među različitim strukama.
1.    Domaće riječi imaju prednost pred stranim riječima.
2.    Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskoga, francuskoga, njemačkoga itd. Nazivi iz latinskoga i grčkoga preuzimaju se u hrvatski standardni jezik prema određenim pravilima.
3.    Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
4.    Naziv mora biti usklađen s fonološkim, morfološkim, tvorbenim i sintaktičkim sustavom hrvatskoga standardnog jezika .
5.    Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. Međutim, ako je to pravilo u sukobu s 1. pravilom, bolje je odabrati višerječni hrvatski naziv nego prihvatiti stranu riječ kao naziv.
6.    Naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
7.    Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
8.    Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv, ne treba mu pridružiti drugi.
9.    Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. Treba normirati sve nazive u određenome semantičkom polju. Treba prihvatiti načelo da svi nazivi podređeni određenomu nadređenom nazivu moraju biti oblikovani na isti način.

Ista ova načela vrijede i za stvaranje novih naziva.

Važno je upozoriti da u nazivlju nisu poželjni ni oblični sinonimi te da se preporučuje samo jedan od oblika koji su mogući u općemu jeziku. Terminološka se načela naravno ne mogu primjenjivati mehanički, ali o njima treba voditi računa pri normiranju nazivlja. Međutim, da bi se odlučilo koji je od istoznačnih naziva bolji, treba uzeti u obzir sva navedena načela, a ne samo jedno od njih.

IDI NA VRH STRANICE


 

Terminološka baza podataka

Za potrebe projekta „Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja (Struna)“ osmišljena je opća struktura terminološke baze podataka, u koju će se moći uključivati potrebne prilagodbe pojedinačnih projekata.

U tu su svrhu razmotrena iskustva stečena na međunarodnim projektima kojima je ciljem bilo usklađivanje nazivlja na razini Europske unije te su primijenjena već postojeća rješenja srodnih projekata provođenih za nacionalne potrebe u susjednim (tranzicijskim) državama (npr. Evroterm u Sloveniji).

U strukturiranju implementacije osobito je uzeta u obzir nužnost odvajanja mogućih pogleda na podatke od njihove strukture i sadržaja. U strukturiranju i odabiru odgovarajuće baze podataka sudjelovao je interdisciplinarni tim leksikografa i informatičara.


Baza podataka sadrži ove osnovne elemente:
1.    naziv na hrvatskome jeziku (može biti i višerječni)
2.    gramatički blok
3.    oznaku struke (strukā) kojoj naziv pripada
4.    potpodručje struke kojoj naziv pripada
5.    oznaku normativnoga statusa natuknice (preporučena, dopuštena, nepreporučena, zastarjela)
6.    istoznačnice (sinonime) natuknice na hrvatskome jeziku
7.    suprotnice (antonime)
8.    istovrijednice (ekvivalente) na stranim jezicima (zasad su predviđeni engleski, njemački, francuski, talijanski i ruski, ali se po potrebi u pojedinim strukama može dodati i još koji jezik)
9.    definiciju
10.    kontekst uporabe naziva
11.    napomenu
12.    podnatuknice
13.    vrela naziva, definicije i konteksta uporabe naziva

Uz te su osnovne elemente pri izradbi sheme baze podataka predviđeni i posebni elementi, poput polja za unos simbola, slike ili poveznice na internetsku stranicu, koje struke mogu upotrebljavati kako bi što preciznije definirale pojmove svoga područja djelovanja.

 

IDI NA VRH STRANICE